banenr

Kwifata byiganje mu bigo byita ku barwayi bo mu mutwe mu Buyapani

27
Ubushakashatsi mpuzamahanga bwerekanye ko abarwayi barimo kwivuriza mu bitaro by’indwara zo mu mutwe mu Buyapani bakumirwa mu buryo bw’umubiri kurusha mu bindi bihugu, ubushakashatsi bwakozwe ku rwego mpuzamahanga bwerekanye ko ibintu umwe mu banditsi bayo bayoboye yamaganye ko ari “bidasanzwe.”

Umubare w'abarwayi bahambiriye ku buriri bwabo bafite imikandara idasanzwe wikubye inshuro 580 mu Buyapani ugereranije na Ositaraliya ndetse n'incuro 270 ugereranyije no muri Amerika, ubushakashatsi bwakozwe na Toshio Hasegawa, umwarimu w’indwara zo mu mutwe muri kaminuza ya Kyorin yo mu Buyapani, na bagenzi be babigaragaza.

Hasegawa yagize ati: "Ibyavuye mu bushakashatsi byongeye gushimangira ko ibigo nderabuzima byo mu mutwe mu Buyapani bitabaza ubuvuzi bushingiye cyane ku kwirinda umubiri." Ati: “Byakagombye kumenyekana mbere na mbere ko abarwayi bakumirwa mu buryo budasanzwe ugereranije n'ibindi bihugu. Ibi rwose birasaba ko hasuzumwa neza uburyo abarwayi bafatwa mu bigo nderabuzima byo mu Buyapani.”

Ibyavuye mu bushakashatsi byatangajwe mu kinyamakuru mpuzamahanga cyita ku barwayi bo mu mutwe Epidemiology na Psychiatric Science.

Abahanga mu Buyapani, Amerika, Ositaraliya na Nouvelle-Zélande basuzumye amakuru aboneka kuva mu 2017 muri buri gihugu, kandi bagereranya umubare w'abarwayi babuzwa umubiri ku munsi mu bitaro byita ku barwayi bo mu mutwe bo muri ibyo bihugu bine.

Amakuru y’ubuzima bw’amarangamutima n’imibereho, asohoka buri mwaka mu Buyapani, yerekanye abarwayi 98.8 kuri miliyoni yabaturage babujijwe buri munsi.

Ibikoresho by’abarwayi ba démée ntibyakuwe ku kigereranyo kuko imyitozo y’Ubuyapani mu bitaro nk'ibi bitandukanye n'ibindi bihugu.

Muri Ositaraliya, abarwayi 0.17 ku bantu miliyoni babohewe ku buriri, nk'uko byagaragajwe. Muri Amerika, igipimo cyari 0.37.

Nubwo ubushakashatsi butagereranije neza n’imyaka ingana, Ubuyapani bwari imbere ya Nouvelle-Zélande mu kubuza abarwayi.

Mu gihe muri Nouvelle-Zélande, abarwayi 0.03 babujijwe abantu miliyoni imwe kuva ku myaka 15 kugeza kuri 64, igipimo cy’Abayapani bafite hagati y’imyaka 20 na 64 cyari 62.3, cyikubye inshuro zirenga 2000.

Ni kangahe abarwayi babujijwe bitandukanye mu bice bitandukanye bya buri gihugu cyagize uruhare mu bushakashatsi.

Mu Buyapani, igipimo cyo gukumira cyari hagati y’abarwayi 16 na 244, bitewe na perefegitura.
28
NTA BURUNDI?

Imyitozo y'Ubuyapani yo kubuza abarwayi igihe kirekire imaze igihe kinini ikurura abantu.

Hasegawa yagize ati: "Abarwayi bakunze kubuzwa umubiri, nubwo umubare w'abaganga b'indwara zo mu mutwe kuri buri muturage utari muto ugereranije n'ibindi bihugu." Ati: “Ibyo birashoboka ko ibigo nderabuzima byo mu mutwe bifite ibitanda byinshi kurusha ibindi bihugu, bigatuma abarwayi benshi bari mu bitaro.”

Mu mategeko y’Ubuyapani y’ubuzima bwo mu mutwe n’imibereho myiza n’andi mabwiriza, abaganga bashinzwe ubuzima bwo mu mutwe barashobora kwitabaza kubuza abarwayi baramutse bamenye ko bishoboka ko abarwayi bazagerageza kwiyahura cyangwa kwikomeretsa, bikerekana ibimenyetso byerekana ko hyperactivite n’umutuzo cyangwa ibyago by’ubuzima bw’umurwayi byugarijwe niba nta cyakozwe.

Gukoresha uburyo bugarukira mugihe ntayindi nzira ihari.

Umuco wo kubuza abarwayi wanenzwe kubuza abantu umudendezo wabo wo kwimuka no kwangiza icyubahiro cyabo, bigatuma ibigo nderabuzima byinshi bikora kugirango bishakire izindi nzira.

Nubwo bimeze bityo ariko, usanga hari imizi yashinze imizi mu bashinzwe ubuvuzi mu Buyapani kubona ko ubwo buryo ari “ngombwa mu kubungabunga umutekano,” bitewe n'ubuke bw'abakozi ku bigo nderabuzima n'izindi mpamvu.

Ubushakashatsi bwakozwe na minisiteri y’ubuzima bwakozwe mu mpera za Kamena uwo mwaka, bwerekana ko abarwayi barenga 10,000 babujijwe ku buryo badashobora kwimukira mu bigo byita ku barwayi bo mu mutwe mu Buyapani.